Već od 20. aprila ove godine se mnogi dobrovoljci i aktivisti iz raznih organizacija bore da spase floru i faunu Meksičkog zaljeva od nafte koja curi iz BP-ove bušotine. Nedavno je u vodu spušten i kontejner koji bi trebao sakupiti i ispumpati naftu na površinu. Čuvari prirode su pokušali mnoge metode čišćenja okeana i očuvanja krhkog ekosistema tamošnjih močvara, ali postoji jedno vrlo zanimljivo, jeftino i relativno učinkovito rješenje. Radi se o "spužvama" od kose.
Naime, 1989. godine, frizer Phil McCrorey je gledao reportažu o naftnoj katastrofi na Aljasci (koju je prouzrokovao tanker Exxon Valdez). Dok su aktivisti vadili nesretne ptice i druge životinje iz okeana i čistili ih, Phil je primjetio da je voda oko životinja čistija nego u ostatku okeana. S obzirom da je po zanimanju bio frizer, odmah je shvatio da je razlog tome taj što perje i krzno upijaju naftu. Istog dana je napravio mali eksperiment u kadi i došao do zaključka da jedan kilogram ljudske kose upije i nekoliko litara nafte (kasnije su istraživanja potvrdila da jedan kilogram kose upije četiri litre nafte za dvije minute). Ubrzo je patentirao svoj pronalazak i sada mnoge nevladine organizacije širom svijeta sakupljaju kosu iz frizerskih salona i od toga prave
"spužve". S obzirom da je kosa hidrofobna (tj. naftu upija ali vodu ne) i da je organizacije dobijaju besplatno, "spužve" od ljudskih dlaka predstavljaju iznimno korisno rješenje za čišenje naftnih mrlja.
P.S. Ukoliko planirate šišanje, sada znate da postoji i praktična primjena kose koje ste se riješili. :)
Share
Istorija zabavnih parkova seže u daleku prošlost i vezuje se za vašare na kojima su ljudi jednom godišnje slavili okončavanje uspješne žetve, uz prodaju domaćih životinja, takmičenja u kuvanju, opijanje i sl. Jedan od najstarijih vašara je sigurno Bartolomejski vašar koji se održavao 24. avgusta u Londonu još od 1133. godine pa sve do 1855. kada su ga gradske vlasti zabranile zbog divljačkog ponašanja naroda. Vremenom su vašari evoluirali u mjesto dobre zabave uz obilje hrane i pića, raznih igara i kojekakvih predstava i otuda potiču zabavni parkovi. Najstariji zabavni park koji egzistira i danas jeste Bakken (Brdo) iz 1583. godine u Klampenborgu (Danska). Veliku popularizaciju su zabavni parkovi doživjeli u vrijeme industrijske revolucije jer su ljudi jedva čekali priliku da pobjegnu iz urbanih sredina, a takođe se od sredine 19tog vijeka javljaju svjetske izložbe na kojima se prikazuju industrijska dostignuća, uključujući i naprave za zabavu. Tako se Ferisov (Georg W.G. Ferris) točak ili Veliki točak (na slici gore lijevo) pojavljuje na svjetskoj izložbi 1893. u Čikagu i postaje sastavni dio skoro svakog zabavnog parka. Na našem području se udomaćio izraz lunapark, koji naime potiče od zabavnog parka koji je dizajnirao Charles Loof 1907. u Sijetlu i nazvao ga Luna park prema ''svemirskom brodu'' sa natpisom ''A trip to the Moon'' (Put na Mjesec, prim.prev.) kao jednom od atrakcija u parku.
