Najveća umjetna struktura na svijetu je...

Vjerovali ili ne, najveća struktura na svijetu koju je napravio čovjek je deponija "The Fresh Kills" na Staten Islandu, u državi New York. Napravljena je 1948. godine i postepeno je pokrila površinu od oko 12 kilometara kvadratnih. 2001. godine je vrh deponije bio za 25 metara viši od vrha Kipa slobode, sa ukupnom zapreminom većom i od Kineskog zida. Da nije zatvorena u martu 2001., postala bio najveći vrh Istočne obale SAD-a. Na ovoj lokaciji se trenutno gradi gradski park. Ako se pitate šta je sa svim tim smećem, odgovor je: nalazi se "ispod tepiha". Naime, oko 150 miliona tona smeća je pokriveno tzv. geomembranom, koja je u suštini debeli sloj plastike (negdje tu ulogu ima glina) na što se dodaje oko 60-100 cm zemlje. Pomenuti park će biti oko 3 puta veći od Central Parka u New Yorku.


Share

Koliko imate prijatelja?

Britanski antropolog Robin Dunbar je prvi izložio hipotezu da prosječan muškarac ili žena mogu održati stabilne društvene veze samo sa otprilike 150 ljudi (najčešće se spominje ovaj broj, iako su istraživanja pokazala da se može kretati u intervalu od 100 do 230). U datom kontekstu, broj 150 je poznat kao Dunbarov broj. Do ovog zaključka su Dunbar i mnogi drugi naučnici došli istraživajući veze i odnose u raznim plemenima, kako postojećim tako i izumrlim. Dunbar je ovaj broj povezivao prije svega sa skupinama koje imaju motiv da duže vremena ostanu zajedno. Kasnije su naučnici raširili svoje istraživanje i otkrili da se ovo ograničenje socijalnih veza direktno tiče veličine našeg neokorteksa, tačnije, zbog mentalnih sposobnosti čovjeka, socijalne grupe su kroz istoriju u prosjeku imale oko 150 članova.

P.S. Još uvijek postoji mnogo diskusija oko toga da li je 148 (150) prava vrijednost Dunbarovog broja, ali ovdje je možda bitnija orijentacija u redu veličine nego njegova tačna vrijednost.


Share

Jedna kartica jedna markica, idemo..

Istorija zabavnih parkova seže u daleku prošlost i vezuje se za vašare na kojima su ljudi jednom godišnje slavili okončavanje uspješne žetve, uz prodaju domaćih životinja, takmičenja u kuvanju, opijanje i sl. Jedan od najstarijih vašara je sigurno Bartolomejski vašar koji se održavao 24. avgusta u Londonu još od 1133. godine pa sve do 1855. kada su ga gradske vlasti zabranile zbog divljačkog ponašanja naroda. Vremenom su vašari evoluirali u mjesto dobre zabave uz obilje hrane i pića, raznih igara i kojekakvih predstava i otuda potiču zabavni parkovi. Najstariji zabavni park koji egzistira i danas jeste Bakken (Brdo) iz 1583. godine u Klampenborgu (Danska). Veliku popularizaciju su zabavni parkovi doživjeli u vrijeme industrijske revolucije jer su ljudi jedva čekali priliku da pobjegnu iz urbanih sredina, a takođe se od sredine 19tog vijeka javljaju svjetske izložbe na kojima se prikazuju industrijska dostignuća, uključujući i naprave za zabavu. Tako se Ferisov (Georg W.G. Ferris) točak ili Veliki točak (na slici gore lijevo) pojavljuje na svjetskoj izložbi 1893. u Čikagu i postaje sastavni dio skoro svakog zabavnog parka. Na našem području se udomaćio izraz lunapark, koji naime potiče od zabavnog parka koji je dizajnirao Charles Loof 1907. u Sijetlu i nazvao ga Luna park prema ''svemirskom brodu'' sa natpisom ''A trip to the Moon'' (Put na Mjesec, prim.prev.) kao jednom od atrakcija u parku.


Share

Crne kose, raspletene buuuujnee...

Već od 20. aprila ove godine se mnogi dobrovoljci i aktivisti iz raznih organizacija bore da spase floru i faunu Meksičkog zaljeva od nafte koja curi iz BP-ove bušotine. Nedavno je u vodu spušten i kontejner koji bi trebao sakupiti i ispumpati naftu na površinu. Čuvari prirode su pokušali mnoge metode čišćenja okeana i očuvanja krhkog ekosistema tamošnjih močvara, ali postoji jedno vrlo zanimljivo, jeftino i relativno učinkovito rješenje. Radi se o "spužvama" od kose.
Naime, 1989. godine, frizer Phil McCrorey je gledao reportažu o naftnoj katastrofi na Aljasci (koju je prouzrokovao tanker Exxon Valdez). Dok su aktivisti vadili nesretne ptice i druge životinje iz okeana i čistili ih, Phil je primjetio da je voda oko životinja čistija nego u ostatku okeana. S obzirom da je po zanimanju bio frizer, odmah je shvatio da je razlog tome taj što perje i krzno upijaju naftu. Istog dana je napravio mali eksperiment u kadi i došao do zaključka da jedan kilogram ljudske kose upije i nekoliko litara nafte (kasnije su istraživanja potvrdila da jedan kilogram kose upije četiri litre nafte za dvije minute). Ubrzo je patentirao svoj pronalazak i sada mnoge nevladine organizacije širom svijeta sakupljaju kosu iz frizerskih salona i od toga prave "spužve". S obzirom da je kosa hidrofobna (tj. naftu upija ali vodu ne) i da je organizacije dobijaju besplatno, "spužve" od ljudskih dlaka predstavljaju iznimno korisno rješenje za čišenje naftnih mrlja.

P.S. Ukoliko planirate šišanje, sada znate da postoji i praktična primjena kose koje ste se riješili. :)

Share

Drum 'n' bass drum


Za sve ljubitelje drum and bass-a, breakbeat-a i jungle muzike ovo bi moglo biti zanimljivo. Karakteristična dionica bubnjeva koja se koristi u pomenutim žanrovima ima svoje ime i potiče još iz šezdesetih. Naime, zove se "The Amen Break" a taj solo je prvi odsvirao Gregory C. Coleman, bubnjar funk i soul grupe The Winstons, u pjesmi "Amen, Brother". Tokom osamdesetih je dionica postala popularna među hip-hop umjetnicima i počela se masovno koristiti u raznim varijacijama.


Share

Muzika i mudrost

Neke izreke poznatih kompozitora i muzičara:

-Shvatio sam da ako voliš život, život će ti uzvratiti.
Artur Rubenštajn

-Muzika je ona tišina između nota.
Klod Debisi

-Život je nešto poput džeza... najbolji je kad improvizuješ.
Džordž Geršvin

-Pričati lijepo i rječito je velika umjetnost ali je takođe umjeće znati i kada prestati.
Volfgan Amadeus Mocart

-Svaki problem je prava prilika da pokažeš šta najbolje možeš.
Djuk Elington

-Kada moć ljubavi nadvlada ljubav prema moći svijetom će zavaldati mir.
Džimi Hendriks


Share

A koliko li se tek pojavilo pivnica sa njegovim imenom...

- Hogar Strašni se prvi put pojavljuje u istoimenom stripu 1973. godine a njegov autor je Dik Braun (Dik Browne), kojeg u ovom poslu nasljedjuje njegov sin Kris (Chris Browne) od 1988. Dik je neko vrijeme radio kao ilustrator u sudnici, a u američkoj vojsci je za vrijeme II svjetskog rata crtao tehničke dijagrame i mape, te je ovo crtačko iskustvo prenio i na strip.
- Kada je strip postao popularan počelo je iskorištavanje Hogarovog lika, pa se na kratko pojavio brend 'Hogar Strašni kola', kao zanimljiv marketinški potez. Krajem 80-tih u Velikoj Britaniji su Hogar i ostatak ekipe reklamirali pivo Skol Lager na bilbordima i u nizu TV reklama u crno-bijeloj tehnici. Od 1981. godine pa do sredine 90-tih Hogarov lik je bio maskota sportskih ekipa Državnog Univerziteta u Klivlendu, poznatih kao 'Vikinzi'.

- Godine 1989. se pojavio polučasovni animirani film, a Hogaru je glas pozajmljivao Peter Cullen

Share

Mig mig

Ako ste se ikad zapitali šta predstavlja ono „MiG“ pri spominjanu aviona (ja znam da ja jesam) onda bi odgovor na to pitanje izgledao ovako. „MiG“ je skraćenica koja predstavlja bivši sovjetski projektni biro koji su osnovali Artjom Mikojan i Mihail Gurevič, a zvao se "Mikojan-Gurjevič" (skraćenica "MiG"). Inače prvi "MiG" je proizveden 1940. godine pod nazivom "MiG-1" (na slici). Poslije Mikojanove smrti 1970., Gurevičevo ime ispušteno je iz naziva, iako je skraćenica do danas ostala ista. Zvanični naziv jeste Ruska vazduhoplovna korporacija "MiG". Po broju proizvedenih primjeraka nalazi se na drugom mjestu odmah iza američkog transportnog aviona C-130 Herakl (C-130 Hercules) što znači da je najbrojniji lovački avion koji je ikada ušao u operativnu upotrebu.


Share

Čuj teleportacija

U SF serijalu 'Zvjezdane staze' se uveliko koristi teleportacija, iako za to nema nekog fizičkog osnova, jer je prije svega sprječava Hajzenbergov princip neodredjenosti. Razlog zašto u seriji od samog početka koriste teleportaciju leži u činjenici da su tada animacije slijetanja na razne planete koštale mnogo para. Na pitanje kako su uspjeli da razriješe poteškoće usljed principa neodredjenosti odgovor je bio: 'Pa, koristi se Hajzenbergov neutralizator...' (šta god to predstavljalo).

izvor: predavanje dr Antona Zeilingera na SANU

Share

Kombiniram

Detektiv Nik Praskaton (Nick Knatterton), prepoznatljiv po svom zelenom, kariranom odijelu, kapi istog dezena i luli, je strip junak kojeg je crtao Manfred Schmidt 50-tih godina prošlog vijeka. Nik se pri rješavanju slučajeva nije služio nikakvim specijalnim napravama nego se oslanjao na svoje mentalne sposobnosti, tačnije izvrsnu moć deduktivnog zaključivanja, dok su mnogi slučajevi aludirali na političke afere koje su se u tom periodu zaista i zbivale u SR Njemačkoj. Istoimeni crtani film je napravljen 1977. godine i preveden na razne jezike, tako da na našim prostorima Nika pamtimo uglavnom po frazi: ''Kombiniram...'' , koju naravno izgovara narator, jer se u toku crtanog filma jedino čuje glas naratora. 2002. godine je snimljen i dugometražni film.


Share

Šalji dalje

Twitter Delicious Facebook Digg Stumbleupon Favorites