Gusarstvo i piratstvo na moru se manifestovalo na identičan način. I u jednom, i u drugom slučaju radilo se o napadu privatnih osoba na brod, ljude i imovinu radi sticanja imovinske koristi. Bitna karakteristika gusarstva je da je ta aktivnost privatnih osoba obavljana na moru po službenom odobrenju vlasti. Naime, država je izdavanjem gusarskog lista ovlastila privatne osobe da napadaju brodove drugih zemalja te su, nerijetko, taj plijen zajedno i dijelili. Svaka eventualna sličnost s današnjim vremenom je više nego slučajna.
U srednjem vijeku, tanke kriške hrapavog i obično ustajalog hljeba, su korištene kao tanjiri. Nakon jela, ostacima tog hljeba hranili su se psi i prosjaci ili su ti ostaci ostavljani za večeru. Takav hljeb je bio preteča "otvorenim" sendvičima. Direktan prethodnik engleskom sendviču se pojavljuje u 17. vijeku u Holandiji. Prvi pisani trag engleske riječi "sandwich" pojavljuje se u dnevniku Edwarda Gibbona u opisu "komadi hladnog mesa". Riječ je nastala prema John Montagu, 4th Earl of Sandwich, engleski aristokrat iz 18. vijeka, iako nema direktnu vezu sa hranom. Priča se da je Lord Sandwich volio jesti takav oblik hrane tokom kartanja, jer je mogao istovremeno raditi obje stvari - kartati i jesti, a da ne uprlja karte tokom igre. Upravo je tako sendvič i nastavio svoje širenje među muškim društvo tokom društvenih igara i zabava. Popularnost sendviča raste u Engleskoj i Španiji tokom 19. vijeka kada je ovaj oblik hrane prihvaćen u radničkoj klasi kao brz, prenosiv i jeftin obrok. U to vrijeme sendvič se napokon pojavljuje i izvan Europe. U SAD-u, sendvič je prvobitno prezentovan kao dio večere.Potrebni sastojci:
Priprema:
Na jednu krišku hljeba namazati trokutić sira za mazanje pa naslagati šunku, salatu i papriku izrezanu po dužini na trake. Drugu krišku premazati kečapom i po želji majonezom. Spojiti kriške u sendvič.
Prijatno :)
Zagreb je bio dugo godina grad pod Austrijom i Austro-Ugarskom. Tu su bile austrijske upravne, vojne i djelomično industrijske strukture, a s njima i uticaj austrijske verzije njemačkog jezika.
Danas kao jedan od zanimljivih paradoksa iz medijske istorije zvuči to što najuglednija novinarska nagrada nosi ime Jozefa Pulicera, oca žute štampe. On je u borbi za tiraž u svojim novinama New York World počeo da objavljuje stripove, a po onom najpopularnijem, Yellow Kid (Žuti dječak), novine tog tipa dobile su ime žuta štampa. Ali, kada je uspio u poslu, Pulicer je ustanovio nagradu za novinarsku izuzetnost koja se i poslije njegove smrti dodeljuje na uglednom Kolumbija univerzitetu.
Prije mnogo decenija, kada se novinarstvo u Evropi još nalazilo u povoju, urednik lista "Kolnische Zeitung" htio je da odvoji službene vijesti od privatnih informacija. Stoga je, navodo, ispred vijesti iz privatnih izvora - stavljena skraćenica N.T. (Non testatum), tj. nije provjereno. Ova dva slova n i t citana abecedom - daju njemačku riječ "Ente", a ona znači "PATKA". Odatle je nastala uzrečica (ili pojam) "novinska ili novinarska patka".
Mnoge banke u postrenesansnoj Evropi su izdavale porcelanske “dužničke ploče” svojim kredibilnim mušterijama. Tako je bilo i u Engleskoj. Slično kao i današnje kreditne kartice, ove ploče su sadržale ime vlasnika, ime banke i kreditni limit. Svaki put kad je mušterija htjela posuditi novac, morala je pokazati ploču bankarskom blagajniku, koji je potom upoređivao nivo kreditnog limta sa iznosom već posuđenog novca. Ako je dužnik prekoračio limit, blagajnik bi polomio ploču (break).
1. Koji od ovih US predsjednika se pojavio u TV seriji “Laugh-In”?
A. Lyndon Johnson
B. Richard Nixon
C. Jimmy Carter
D. Gerald Ford
2. Američka ikona “Unlce Sam” je baziran na liku Samuela Wilsona koji je u toku rata 1812-te radio kao:
A. Mesni inspektor
B. Poštar
C. Istoričar
D. Mehaničar za oružje
3. Koga je umjetnik Grant Wood koristio za model farmera u svojoj slici “Američka gotika”?
A. Putujućeg trgovca
B. Lokalnog šerifa
C. Svog zubara
D. Lokalnog mesara
4. Ko je izmislio prvi helikopter za masovnu proizvodnju?
A. Igor Sikorsky
B. Elmer Sperry
C. Ferdinand von Zeppelin
D. Gottlieb Daimler
5. Koji naučnik je prvi otkrio da ljudski vid nastaje projektovanjem slika na mrežnjaču?
A. Galileo
B. Kopernik
C. Johan Kepler
D. Isaac Newton
6. U seriji knjiga za djecu o malom medvjedu, odakle je Paddington Bear:
A. Indija
B. Peru
C. Kanada
D. Island
7. Riječ “tabby”, koja se sad odnosi na mačku, je izvedena od naziva jednog kvarta koje svjetske metropole:
A. Bagdada
B. Nju Delhija
C. Kaira
D. Moskve
8. Hruščevov ispad u UN 1960-te godine, sa lupanjem cipela od delegacijski sto je bio odgovor delegatu iz koje zemlje?
A. Australije
B. Nizozemske
C. Filipina
D. Turske
9. Koje slovo se mora pojaviti na početku registarskog broja svih američkih civilnih aviona?
A. N
B. A
C. U
D. L
10. Koji od sljedećih ljudi nema hemijski element nazvan po njemu?
A. Albert Einstein
B. Niels Bohr
C. Isaac Newton
D. Enrico Fermi
11. Koja od sljedećih država je nema izlaz na more i nalazi se unutar druge države?
A. Lesoto
B. Burikina Faso
C. Mongolija
D. Luksemburg
12. Koji od ovih brodova nije bio preuzet od strane kolonijalista tokom Bostonske čajanke?
A. Eleanor
B. Dartmouth
C. Beaver
D. William
Broj sa jedinicom i sto nula zove se googol. Riječ "googol" izmislio je devetogodišnji dječak Milton Sirrota kada ga je njegov stric, američki matematičar Edward Kasner zamolio da nađe ime broju 10 na 100-tu. Broj 10 na googol nazvan je googolplex. Kasnije su Larry Page i Sergey Brin pogrešnim spelovanjem riječi googol došli do naziva za svoj pretraživač. Googleplex je inače naziv Google-ovog središta u Mountain View, Kalifornija.
.jpg)
Rimski pisci su imali običaj da u svojim spisima na kraju rečenice koja ima upitan karakter dopisuju riječ questio (lat. pitanje). Zbog uštede vremena i prostora su kasnije umjesto cijele riječi počeli da pišu samo prvo i posljednje slovo (qo), ali su slovo "o" pisali ispod slova "q", kako bi uštedjeli još malo prostora. Vremenom je latinično slovo ku stilizovano, a slovo o je pretvoreno u tačku, i tako je nastao znak pitanja koji danas koristimo. Jedna od kultnih kafana u Beogradu (i najstarija) nosi ime „?“.
U početku se koristila tačka na sredini retka ( · ), tzv. media distinctio , što je, zajedno s brojnom drugom interpunkcijom i znakovima, uveo grčki gramatičar Aristofan iz Bizanta. Od 13. do 17. vijeka, koristila se kosa crta ( / ), tzv. virgula suspensiva, pogotovo u djelima Alda Manucija, venecijanskog izdavača, u 16. je vijeku poprimila današnji oblik. (,)
"Najodurniji vavilonski običaj", primjećuje Herodot, "jeste onaj prema kome svaka žena u zemlji mora jednom u životu otići u Afroditin hram i leći se s nepoznatim. Kada žena jednom tu zauzme mjesto, ne smije ga napustiti prije no što joj neki muškarac baci novac u krilo i legne s njom van hrama. Bacivši novčić, muškarac mora da kaže: 'Ištem te u ime Milite', što je asirsko ime za Afroditu. Kada polno sjedinjenje sa strancem ženu učini svetom u očima boginjinim, ona se vraća kući. Poslije toga ni za kakav novac ne može se zadobiti njena naklonost. Naravno lijepe žene brzo napuštaju hram, ali se onim ružnjikavima dešava da čekaju i po nekoliko godina. Sličan običaj postoji i u nekim krajevima Kipra".
U Vavilonu je postojao običaj da mesec dana posle venčanja nevestin otac svog zeta snabdeva sa onoliko medovine koliko on može da popije. Medovina, inače, predstavlja pivo od meda. Pošto su Vavilonci koristili lunarni kalendar, ovaj mesec se nazivao "mesec meda". Odatle i potiče današnji "medeni mesec".
